Priznavanje profesionalnih kvalifikacija za medicinske sestre opšte nege

6. Februar 2024.

U oblasti Pregovaračkog poglavlja 3, PLAC III projekat pružio je podršku Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u daljem usklađivanju zakonodavnog okvita za medicinske sestre opšte nege sa pravnim tekovinama EU.

Prema izveštaju Evropske komisije, srpski Zakon o regulisanim profesijama i priznavanju stručnih kvalifikacija, usvojen u septembru 2019. godine, u velikoj meri je usklađen sa pravnim tekovinama Unije, ali je “potrebno dalje usklađivanje sa relevantnim sektorskim zakonodavstvom”.

U 2020. godini projekat PLAC III je izradio analizu nastavnih planova i programa za medicinske sestre opšte nege i nacrta nastavnih planova i programa u skladu sa članom 31 i Aneksom V Direktive2005/36/EC o međusobnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija. Međutim, analiza je pokazala da opis kompetencija potrebnih za medicinske sestre opšte nege prema važećem standardu kvalifikacija na osnovu Zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija nije u skladu sa minimalnim zahtevima Direktive.

Projekat je sada pružio pomoć Ministarstvu prosvete u proceni važeće zakonske regulative i reviziji opisa kompetencija potrebnih za medicinske sestre opšte nege po standardu kvalifikacija i pripremi potrebnih zakonskih dokumenata i akata u cilju postizanja pune usaglašenosti sa zahtevima iz člana 31 i Aneksa V Direktive, koji se odnose na minimanli zahtev za obuku i program obuke.

Direktiva u članu 31.3 propisuje za medicinske sestre odgovorne za opštu negu, zajednički nastavni plan i program minimalnih zahteva za obuku: obuka mora da se sastoji od najmanje tri godine studija, što se može izraziti ekvivalentnim ESPB bodovima, i sastoji se od najmanje 4.600 sati teorijske i kliničke obuke. Obuka se mora održavati sa punim radnim vremenom i uključivati najmanje program opisan u Aneksu V Direktive. Prijem na obuku zavisi od završetka opšteg obrazovanja od 12 godina ili završetka opšteg obrazovanja u trajanju od najmanje 10 godina potvrđenog diplomom, sertifikatom ili drugim dokazom izdatim od strane nadležnih organa ili tela u državi članici.

Na radionici održanoj 6. februara 2024. u Beogradu, projektna ekspertkinja Anita Prelec predstavila je iskustvo tri države članice EU – Slovenije, Slovačke i Hrvatske – u procesu usklađivanja sa Direktivom. Ona je izmedju ostalog rekla da je Sestrinstvo u Evropskoj uniji zakonski regulisana profesija, a u Republici Hrvatskoj to postaje nakon donošenja Zakona o sestrinstvu 2003. godine. U Sloveniji se usklađivanje radilo postepeno prema godinama radnog staža.

Prelec je predstavila rezultate analize neusaglašenosti nacionalnog pravnog okvira i prakse u poređenju sa zahtevima Direktiva, koja je izrađena zajedno sa Zvonkom Dimoskim, šefom Katedre za strukovne medicinske sestre, babice i vaspitače pri Visokoj zdravstvenoj školi u Beogradu i ekspertom Vladimirom Čkarevićem. Analiza je pokazala da je potrebna priprema standarda kvalifikacija za medicinske setstre (od 3. do 7. stepena po Nacionalnom okviru kvalifikacija), sauglašavanje zvanja i definisanje kompetencija medicinske sestre u skladu sa Direktivom, kao i obavezan pripravnički staž. Takodje i da je neophodno da u procesu edukacije minimum 50 odsto sati mora biti klinička praksa uz pacijenta. Kao moguće opcije za Srbiju preporučene su studije zdravstvene nege opšteg smera u trajanju od tri ili četiri godine, sa najmanje 4.600 sati obuke i uz pripravnički staž.